Mušmula(Divlja kruškica)

 Mušmula se zasluženo vraća na svakodnevne jelovnike zbog obilja hranjivih i zdravih sastojaka. 

 Mušmula je veliki listopadni grm ili malo stablo. Iako prevedeni latinski naziv znači njemačka mušmula, potječe iz jugozapadne Azije i jugoistočne Europe, a u Njemačku su je donijeli Rimljani.

 Temperaturne granice

Mušmula ima najveći ekološki areal među jabučastim voćnim kulturama. Može se uzgajati i u područjima sa srednjom godišnjom temperaturom između 8 i 9 stupnjeva Celzijusa. Kasno cvjeta i praktično je otporna na mrazeve. Ipak, mušmuli više godi relativno topla i humidna klima, mada odnos mušmule prema vodi ovisi od podloge (divlja mušmula podnosi sušu, a i plemenite sorte na bijelom glogu i na oskoruši). Na kruški i na dunji ponaša se kao i te podloge. Mušmula podnosi niske temperature i do -36 stupnjeva Celzijusa. Što se tiče zemljišta, ona podnosi siromašnija zemljišta, ali taj odnos ovisi od podloge (dunji treba osigurati rahla, plodnija zemljišta).

Uvjeti uzgoja i biološke odlike

U spontanom uzgoju raste kao grm visine 2-5 metara, a u kulturi kao stablo visoko 4-5 metara, ponekad čak i do 8 metara. Korijen iz sjemena mušmule je končast, bez sržne žile. Najveći dio korjenove mase se razvija do 100 cm dubine, a u horizontalnom pravcu se razvija u zoni dijametra krošnje.

Mušmula ima uvijeno deblo i često dobiva krivudav izgled. Divlje forme imaju deblju i na deblu i na granama. Kod plemenitih sorti nema bodlji. Mušmula stupa na rod nakon 3 godine i odmah rađa obilno. Prinosi su preko 50 kg po stablu na dunji, a na bijelom glogu i preko 100 kg kao i na oskoruši. Pojedina stabla na glogu mogu imati prinos i nekoliko stotina kg. Boja kore na starijim granama je siva, skoro srebrnasta.

Mušmula ima krupan list i različitog oblika. Lisna drška je kratka. Cvijet je krupan i do 4 cm u promjeru, javlja se na vrhu izdanka kao i u dunje. Plod je najčešće jabučastog oblika. U divljih formi je sitan, 2-3 cm u promjeru, a u boljih sorti 5-7 cm. Čašično udubljenje obrazuje veliku "kupu".

Ona je samooplodna kultura. Rodne grančice su iste kao i u dunje. Rodni pupoljci se formiraju krajem kolovoza i u rujnu. Cvjetanje je kasno, oko 10 dana poslije dunje, obično krajem mjeseca svibnja.

Što se tiče sortimenta, postoji obična mušmula koja podrazumijeva brojne tipove, mušmula krupnog oblika, krupna nizozemska, kraljevska mušmula i sl.

Ljekovita svojstva

Mušmula se zasluženo vraća u svakodnevne jelovnike zbog obilja hranjivih i zdravih sastojaka. 

Terapeutska svojstva mušmule ogledaju se u tome što su truli plodovi vrlo hranjivi, a istovremeno pomažu funkcije skoro svih probavnih organa. Zbog visokog sadržaja korisnih tvari, plodovi mušmule se koriste kao lijek protiv odlijeva krvi. Što se tiče sjemenki, one su posebno značajne kod izbacivanja pijeska iz mokraćog mjehura. Lišće se može koristiti za kuhanje i pripremanje čaja koji se koristi za bolesti štitnjače te bolesti desni.